Skip to main content
News —
Image
Red poster with large, bold white text reading ‘Mana Māori Motuhake’. A centred colour film photo shows people walking down a gravel road, led by a man carrying a white flag. Black text underneath reads ‘Māori rights and representation’.
He whakaahua nā Christian Heinegg. Participants in Māori Land March leaving Te Hapua, 14 Hepetema 1975. ATL-Ref: 35mm-87491-16-F

Ka tohu te 2025 i te rima tekau tau o ngā whāinga hirahira e toru e pā ana ki te mana Māori motuhake, arā te whakaaturanga o te tuakiri Māori me te tino rangatiratanga. Ko te mea hira rawa ko te taenga ki Pāremata i te 13 o Ōketopa 1975 o tētahi ope hīkoi, e 5000 te maha, e kawe ana i te petihana i waitohua e ngā kaitautoko 60,000. I mōhiotia tēnei ko te Hīkoi Whenua, ā, he mea whakarite e Te Rōpū Matakite o Aotearoa, he rōpū i hangaia i taua tau tonu ki te tohe i te ngaronga o te whenua Māori i mua, ā, moroki nei.  I tīmata ngā kaihīkoi taketake 50, i arahina e te kuia hautipua rā a Whina Cooper, tā rātou haerenga 1000 km i Te Hāpua i Te Hiku o te Ika i te 14 o Hepetema, me te tōtō anō i te tini kaitautoko, me ngā kaiwhakapāoho o te motu i a rātou e hīkoi ana.

Nō te ahunga o te hīkoi ki Te Ūpoko o te Ika, i te tohea e te Pāremata tētahi ture, ā, ka noho taua ture rā hei ture hirahira nui i te hītori hou o Aotearoa. Nā te Ture o Te Taraipiunara o Waitangi, 1975, i mana hei ture i te 10 o Oketopa, i whakaara i tētahi komihana pakirehua, otirā ko tāna mahi he whakaū i ‘ngā mātāpono o Te Tiriti o Waitangi’, he tuku tūtohu mō ngā ‘kerēme e pā ana ki te whakatinanatanga whaitake o Te Tiriti’, me te ‘whakatau mēnā e hārakiraki ana ētahi take ki ngā mātāpono o te Tiriti.’ I te tīmatanga, i taea anake e te Taraipiunara o Waitangi te tirotiro ki ngā takahitanga moroki, engari i te tau 1985 ka whakawhānuitia tōna mana, e kapi ai ngā kerēme tawhito, mai anō i te tau 1840.

Ko tētahi atu whāinga matua i te 1975, ko te urunga mai o te Kōwhiringa Pōti Māori, ka tū i muri o ia Tatauranga ā-Motu ka tū i ia rima tau, e āhei ai te Māori ki te kōwhiri ki te pōti i ngā rohe pōti whānui, rohe pōti Māori rānei. I panonihia hoki e te Electoral Amendment Act 1975 te tautuhinga o te Māori mai i ngā tikanga whakaaro tawhito - ‘te toto, ‘te hāwhe-kaihe’ me te ‘uri taketake’ – ki tētahi tikanga i poua ki ō kāwai tīpuna, me te mātāpono o te tuakiri ahurea whaiaro. Hei āpiti atu, i noho tēnei hei take panoni i te maha o ngā tūru Māori, i toka ki te whā tūru mai anō i te whakaurunga i te 1867, kia piki, kia heke rānei, i runga anō i te āhua o te kōwhiringa – engari i tere takahuria tēnei wāhanga o te ture e te kāwanatanga hou i muri tata o te pōtitanga i tū i te Nōema 1975. Nō te 1996 rā anō ka piki te maha o ngā tūru Māori, nō muri i te whakaurunga mai o te pūnaha pōti whirirua (MMP). 

He maha ngā huarahi e whai wāhi ai koe ki te whakanui i ēnei ekenga tau.

Ako

Mātakitaki

Toro atu